Prisustvo meleka kod onih koji uče i proučavaju Kur'an

Prisustvo meleka kod onih koji uče i proučavaju Kur'an

Ebu Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ko vjerniku otkloni jednu od dunjalučkih nevolja, Allah će od njega otkloniti jednu od nevolja Sudnjeg dana. Ko olakša onome koje u teškoći, Allah će njemu olakšati na ovom i budućem svijetu. Ko sakrije mahanu muslimana, Allah će sakriti njegovu mahanu na ovom i budućem svijetu. Allah pomaže robu dok on pomože svome bratu. Ko se uputi putem da na njemu traži znanje, Allah će mu njime olakšati put do Dženneta. Kada god se ljudi sakupe u jednoj od Allahovih kuća radi učenja Allahove Knjige i njenoga proučavanja, na njih se spusti smiraj i prekrije ih milost, i okruže ih meleki, a Allah ih spomene onima koji sukod Njega. Koga spriječe njegova djela, nećemu biti od koristi njegovo porijeklo"1

 

            U hadisu su spomenute mnoge osobine čestitih i pravih vjernika poput otklanjanja briga i poteškoća vjernicima koji dođu u teške situacije i iskušenja, pomoći siromašnima i bijednicima, prikrivanja nedostataka i mahana onima koji ih imaju kao i vrijednosti okupljanja u džamije ili druge ustanove radi učenja i izučavanja Kur’ana.

            Allahov Poslanik, s.a.v.s, naročitu pažnju je posvetio izgradnji bratskih odnosa među ashabima, i stoga im obećava kako dunjalučke, tako i ahiretske nagrade ukoliko budu jedni druge poštovali, uvažavali, pomagali, sakrivali nedostatke drugih itd. jer muslimani su braća, a braći ne dolikuje da jedni druge mrze, ili im nanose bilo koji oblik štete. U tom smislu, Vjerovjesnik, s.a.v.s., je rekao: „Ne zavidite jedni drugima, nemojte jedni druge mamiti na prevaru dižući cijenu robi koju ne želite kupiti, ne mrzite se, ne okrećite jedni drugima leđa, nemojte se jedni drugima nametati u kupoprodaji i budite, Allahovi robovi, braća. Musliman je muslimanu brat, ne čini mu nasilje, ne ostavlja ga na cjedilu, ne laže ga, ne omalovažava ga. Bogobojaznost je ovdje - pa je pokazao na svoja prsa tri puta. Dosta je zla čovjeku da ponizi svoga brata muslimana. Muslimanu su zabranjeni krv, imetak i čast drugog muslimana.“2

            Resulullah, s.a.v.s., je propagirao najljepši ahlak, pozivao je na međusobno potpomaganje, uvažavanje, saradnju i saosjećanje. Sprečavao je varanje, laganje, omalovažavanje i prekidanje veza među muslimanima. Zabranjivao je da ljudi osjećaju zavidnost i netrpeljivost jedni prema drugima, da se međusobno mrze i sl. Jer „mržnja često oduzima pamet onima koji je osjećaju. Oni tada ne prežu od mizernih, neljudskih postupaka ili teških grijeha koji navlače kletvu. Srdito oko gleda iz tamnog ugla. Ono osljepljuje pred dobrim stvarima, a uveličava loše.“3

            Sve spomenuto nije svojstveno muslimanu, i iz tog razloga Resulullah, s.a.v.s., udjeljuje savjete ashabima upućujući ih na međusobnu saradnju i razumijevanje i dajući im upute poput niske bisera, onako kako samo on zna, jer musliman, bez obzira na etničku pripadnost, jezik i boju kože, brat je drugom muslimanu. S druge strane, muslimansko društvo (ummet) jeste jedno tijelo, a dijelovi tijela sarađuju međusobno.

            Posljednja stvar koja je spomenuta u hadisu jeste učenje i izučavanje Kur'ana. „Kada god se grupa mu'mina sastane: u dćamiji, kući, učionici, pradavaonici, na otvorenom prostoru ili na bilo kojem drugom odgovarajućem mjestu, s ciljem da uče i proučavaju Kur'an, na njih se spusti mir i sigurnost, Allahova pomoć i milost, a u njihovom društvu se nalaze meleki. Ovakav ambijent razvija svijest i osjećaj pune odgovornosti i sigurnosti prilikom druženja ove vrste. Kako iznosi čuveni komentator Kur'ana Ibn Kesir i drugi mufessiri, meleki prisustvuju ibadetima koje čine mu'mini.“4

            Sikina ili smiraj se spominje u mnogim kur'anskim ajetima, ali i hadisima Poslanika, s.a.v.s. Tako se od Bera' b. 'Aziba prenosi da je Resulullah, s.a.v.s., rekao: „Jedan je čovjek učio suru El-Kehf, a pored njega bio je konj čvrsto svezan s dva užeta. Iznenada ga je prekrio oblak koji se sve više i više približavao, a njegov se konj toga plašio. Kada je taj čovjek osvanuo, otišao je do Poslanika, s.a.v.s., i ispričao mu šta se desilo. Tada mu Poslanik, s.a.v.s., reče: ‘Bila je to smirenost (sekina) koja se spustila zbog Kur’ana!“5

___________________________

1 El-Kušejri, Muslim ibn Hadždžadž, Muslimova zbirka sa komentarom, prevod i komentar Šefik Kurdić i Semir Rebronja, Zenica, Islamski pedagoški fakultet, Novi Pazar, Centar za proučavanje orijentalne civilizacije i kulture, 2015, hadis br. 2699

2 El-Munziri, Zekijjuddin ebu Muhammad Abdulazim, Muslimova zbirka hadisa : sažetak, prijevod sa arapskog: Muhammed Mrahorović i dr., Sarajevo, El-Kalem, 2004., str. 804.

3 El-Gazali, Muhammed, Karakter muslimana, prijevod sa arapskog: Fahrudin Smajlović, Bookline, Sarajevo, 2003, str. 159.

4 Fazlić, Fadil, Hadisi Muhammeda, a.s., o učenju Kur'ana, Takvim 2007, str. 47.

5 El-Buhari, Muhammed ibn Ismail, Buharijeva zbirka hadisa = Sahihu-l-Buhari, (prijevod Hasan Škapur i grupa prevodilaca), Sarajevo: Visoki saudijski komitet, 2008, hadis br. 5011, Muslim: 240/36